Sura 27

1 A nagon aje tetena adi yi ködyö laŋaddu tör na ’balaŋ tojo Italia ko ki ’bo nu, a se ŋutukiŋdye Paulo se ko kulye ŋutu lo rereka kulo i könin lo lele duma lo kamörök mia geleŋ karin kanyit a Yuliŋ. Lepeŋ a lo teŋ na kamörök lo luŋu a Teŋ na Augusito. 2 A yi kije i ki ’bo lo Adaramitio logon möŋdi ajo anyen tiri i köjinö ti Asia na gwon nyona ko tör nagon ki ’bojin monoa kata kunu. A yi ŋiörö ŋiörö mora ko Aristaruko ŋuto lo Makedonia logon si ’da Tesalonike. 3 Ko ’bure a ki ’bo monoani Sidona, a Yuliŋ konakiŋdye Paulo ’bura, a iŋge kölörö lepeŋ i meddya na julin kanyit anyen paparaki. 4 a yi ŋiörö ŋiörö nyu, a ki ’bo iti i swöt lo Kuprio logon köbuŋöt duma ti wukuŋdyö nyin lu, kogwon köbuŋöt wukuŋdyö kayaŋ ni. 5 A yi laŋaddi i tör kiden a kölökiŋdye Kilikia se ko Pampulia, a yi ’dure Mura na gwon Lukia yu nu. 6 A duma lo kamörök ryeji ki ’bo nyu lo po Alesaŋduria ’dek tu Italia, a tiŋdi yi i lukata nanyit. 7 a yi wöröni ko ki ’bo madaŋ kulye perok, a yi ryöni a nago i ’dur nyona ko Kinido, a nagon köbupöt tine kölörö yi i tu ŋerot nu, a yi iti ko ki ’bo i lu swöt lo Kurete logon köbuŋöt ti wukuŋdyö nyin lu nyona ko Salamone. 8 A yi wöröjine nyona ko kijit, ama a yi ryöni a nago i tu, a yi ’dure i pirit na luŋu a Kijit monowet na ’but, nyona ko köji na Lasea. 9 A nagon diŋit a najo aje lwöŋgu nu, a kulya ti tu nikaŋ ŋerot gwe a nagusu kogwon diŋit Minyet aje lwöŋgu, nyena a Paulo jujuje lepeŋat adi, 10 Pon temejik kwe, nan aje met adi jölö nikaŋ ŋerot mo gwon a nago; ti gwon a ki ’bo se ko tito lo gwon i lukata nanyit kulo mo lo körö kode toliki ka ’de ama koyi köti. 11 Ama a duma lo kamörök mia geleŋ lo yiŋge kulya na jam duma lo ki ’bo se ko monye ki ’bo kune lwölwöŋ kulya na jam Paulo. 12 Nyena kogwon ŋinu kijit monowet ’bayin a na ’but i meliparikin, a lojore ti ŋutu jujuje adi ti yi ŋiörö ŋiörö anyen yi ŋona ryeju komor na ’but i ’dur Poinike anyen joŋga meliŋ yu. Poinike a kijit na Kurete monowet na ki ’bojin komorga swöt lo loki ko lo tokotyaŋ ko i swöt lo lobot ko lo tokotyaŋ. 13 A nagon köbuŋöt lo wukuŋdyö madaŋ i swöt lo loki lo suluje wukuŋdyö nu, a ŋutu ti ki ’bo kulo yeyeji adi se aje ryeju komor na ’but na ’deggi se na, a se pikuŋdye witi monowet lo ki ’bo kaŋo i tör, a ki ’bo iti ŋerot nyona ko kijit na Kurete. 14 A ’de ’de köbuŋöt wome wukuŋdye kaŋo i kijit. Ŋilo köbuŋöt po i swöt lo ’yure ko lo lobot, 15 a wuköddi ki ’bo, a nagon yi möŋi ri ’dikiŋdya ki ’bo i tu i swöt lo wukuŋdye köbuŋöt nu a yi tine bulö, a yi kölökiŋdye köbuŋöt i wuköddu na yi. 16 A yi iti i lu swöt lo tikön lo ’dit lo luŋu a Kauda, logon a muk köbuŋöt, a yi ryöni a nago i toŋa na ki ’bo lo ’dit logon pikö ko ki ’bo duma an ’dirön. 17 A ŋutu ti ki ’bo pikuŋdye ki ’bo lo ’dit i ki ’bo duma lukata. A kirut a se doggi ki ’bo duma go ko patala. Lepeŋat a kujönö adi se de ŋona wuwuköji i piritön nanye ’delak na gwon Surti, nyena a se lakuŋdye boŋgwat wukiesi ti ki ’bo kune kaŋo, a kölökiŋdye ki ’bo i wuköji. 18 A köbuŋöt tiŋdi ki ’bo i yeyeleŋta parik, a ko ’bure a se suluje ’dumba tito kaŋo i ki ’ŋo lukata a gumbe i tör. 19 Ko ’bure nanyit a lepeŋat ko ’börik gumbe tito kitaesi ti ki ’bo kulo i tör kata. 20 Perok jore yi a ko met kolor kode kaser, a köbuŋöt yeŋe wuggö parik, a yeŋdu nikaŋ na lwökö iŋge ’duddyö. 21 A nagon ŋutu aje joŋga diŋit a najo ’bak nyesu kinyo nu, a Paulo gwo ’de gwo ’dan kase kiden, a kulyani adi, Yakulo, ko ta ködyö a yiŋ kulya kwe adi ti yi gwe ti kö ’yu Kurete, a yi ködyö tine ko ryö na körit se ko toliki na tito. 22 Ama soŋinana nan jujuja ta anyen ta togo ’yu töilyet, kogwon lele losu mo ti toliki ama ka ’de ki ’bo lo toliki. 23 Kogwon kaje i tukwaje malaikatat lo Ŋun logon nan gwon a lonyit a twöji lepeŋ lo gwo ’dan köyö nyona. 24 A malaikatat kulyani adi, Paulo, ko kujönö, kogwon do agu ködyo gwo ’dan ko Kaisar i komor; nyena mete, Ŋun aje rukökin do adi ŋutu liŋ logon moraddu ko do i ki ’bo kulo mo ti twatwa. 25 Nyenagon ta yakulo, togo ’yi ta töilyet, kogwon nan a yuŋ Ŋun adi de gwon gwoso na taki ’e nan na, 26 ama tör de gubara ki ’bo kaŋo tojo i tikön. 27 A nagon gwe a tukwaje topuök wot iŋwan nu, a yi nyuŋ gwon i wuköji i tör na ’balaŋ na luŋu a Adaria, a i tukwaje kiden a tomonok ti ki ’bo yeyeji adi se gwe nyona ko kijit. 28 Nyena a se ’dibbe tör, a togulu nanyit gwe gwoso tojolan na ŋutu merya murek. Diŋit a na ’dit a se köti ’dibbe ’dibbö, a togulu nanyit gwe a tojolan na ŋutu puök wot mukanat. 29 A tomonok kujönöni adi tör ŋona de gubara ki ’bo kaŋo tojo i pirit nagon a ŋurupö. A lepeŋat kölöddi witiöt iŋwan kak i kotet na ki ’bo logon a monowesi, a momo ’yi anyen kak baŋun. 30 A tomonok ga ’yi wökön kaŋo i ki ’bo, a kölöddi ki ’bo lo ’dit kak i tör kata, mumulugga adi se kölöddu kulye witiot i ŋerot na ki ’bo, 31 ama a Paulo takiŋdye duma lo kamörök mia geleŋ se ko ŋutu kanyit adi, Ko kilo tomonok a ko gwon i ki ’bo kata a ta tine bulö lwökö. 32 Nyena a kamörök ’duŋge nekenejin ti ki ’bo lo ’dit kune a kölöddi lepeŋ i tu. 33 A nagon kak gwe nyona ko waran nu, a Paulo mo ’yi se liŋ parik anyen nyesu kinyo, a kulyani adi, Ta soŋinana aje si ’da perok puök wot iŋwan a ko den ŋo nagon pokin kasu loki kune, a ta gwe a ko nyesu nene ŋo. 34 Nyena nan mamaŋdu ta anyen nyesu kinyo, kogwon ko ta a nyesu a ta gwe a iŋgo, kogwon ma ’di lele losu kupiret lonyit geleŋ mo ti likin kanyit i kwe. 35 a nye kulyani sona, a ’dumuŋdye ambata, a tiŋdi Ŋun tinate ko ŋutu liŋ i komor a pipiŋdye pipiŋdya, a suluje nyesu. 36 A lepeŋat liŋ iŋge togolo a poki i nyesu na kinyo. 37 a yi liŋ gwe a ŋutu miajin murek ko merya buryo wot buker i ki ’bo kata. 38 A nagon ŋutu liŋ aje jo nyesu nu, a se gumbe ’bolot i tör kata anyen ki ’bo gwon pa ’de ’de. 39 A nagon kak aje waran nu, a tomonok tine den ŋilu jur, ama a se meddi nene pirit nagon a sese nagon kare ’bulökiŋdyö i tör. A lepeŋat yeyeji adi ko bubulö se ködyö yöŋö joŋga ki ’bo nyu. 40 Nyena a se gubaddi patala ti witiöt lo monoari ki ’bo kulo a kölökiŋdye se i pioŋ kata, a lepeŋat köti laggi nekenejin ti laya dumalak nagon tuwöröju ki ’bo, a ’bilikiŋdye boŋgo ki i kwe na ki ’bo, anyen köbuŋöt ködyö wukörö ki ’bo ŋerot, a se suluje tu i kijit. 41 A se wuköjine i kiden na wökiesi murek ti pioŋ, a kume lo ki ’bo ’depakiŋdye go i sese, ama a kotet iŋge ’be ’beleŋo ka ’de ka ’de kogwon yala lo tör yaya ’yu ko riŋit a duma. 42 A kamörök yeyeji tatuja ŋutu lo rereka kulo, anyen lele lose gwon ti wasaddu i kijit a wöki wökön. 43 Ama a duma lo kamörök mia geleŋ teŋgi se i koŋdya na yeyeet nase kogwon nye ’de ’dekan lwöggu Paulo. A nye sarakiŋdye adi ko ŋutu logon bubulö wasaddu ti lepeŋat labara i pioŋ kata anyen ’dur i kijit a kokwe, 44 a ti kulye lo kebbi morga baulan kode kunie tupesi ti ki ’bo logon a ’be ’beleŋo. A gwe sona, nyena a ŋutu liŋ iŋge lwököddu ’börik i kijit.