Sura 20

1 A nagon woŋon aje ’baka nu, a Paulo luŋgi ŋutu kajujumuk kulo, a togo ’yi se ko kulyaesi, a rome roman, a kirut a nye ŋiörö ŋiörö tu Makedonia. 2 A lepeŋ wöröji ’e kilu jurön totŋgoloddu kayupök ko kulyaesi jore, a kirut lepeŋ ’dure i jur lo Giriki, 3 a si ’dani nyu yapala musala. A nye teteŋdi tu Suria ko ki ’bo, ama a nagon nye aje den adi Yudayaki teteŋdya mwön ko nye nu, a lepeŋ yeyeji yitöri lo Makedonia. 4 Nyena a Sopatero ŋuto lo Beroia ŋuro lo Ŋuro, ko Aristaruko se ko Seku ŋilo logon a ŋutu ti Tesalonike; ko Gayo ŋuto lo Derbe, ko Timoteo, ko Tukiko se ko Torepimo logon a ŋutu ti Asia kulo nyömöddi lepeŋ. 5 a kilo ŋutu iti ŋerot a tu möŋdi yi Turoa. 6 A i mukök na rorwe lo Ambata nagon ’bak Kape, a yi kö ’yi Pilipoi, a iti ko ki ’bo a yi ’dure Turoa ko lepeŋat yu i mukök na perok mukanat, a yi iŋge si ’da nyu perok buryo. 7 A i lor lo Sabata lo Yudayaki i kotumalu nanyit kotyaŋ, a yi momori i pirit na geleŋ i pipiŋdya na ambata, a Paulo jambi ko ŋutu, a lepeŋ jamaddi a ’döri tojo tukwaje kiden, kogwon lepeŋ yeyeju ŋiörö ko ’bure. 8 A lombojin jore gwe i koŋilore na kadi nagon yi a momorakiŋdye kata nu. 9 A lele titinti karin kanyit a Eutuko si ’dani i kuluŋit, a nagon Paulo jamaddu a ’döri nu, a Eutuko lure lur tojo lepeŋ a doto adi mwön, a ’duruu i kadi tomusala na gwon ki tojo kak. A lepeŋat ’dumuŋdye nye ki a twan. 10 Ama a Paulo luluru kak a gubakiŋdye mugun ko lepeŋ loki, a kalabbi lepeŋ, a kulyani adi, An ta ko delya ta, lepeŋ nyuŋ jörun. 11 A Paulo yitöni ki i koŋilore, a pipiŋdye ambata a se nyesi nyesu, a nagon nye aje jambu ko se tojo ko waran na kak nu, a nye ŋiörö ŋiörö. 12 A lepeŋat joŋgi ŋilu ŋuro mede jörun a se iŋge lyöŋön parik. 13 A yi iti ŋerot i pirit na gwoŋdi ki ’bo nu, a yi kije lukata a iti tojo Aso, yeyeju adi Paulo ŋona kija i ki ’bo lukata nyu. Paulo a teteŋdya sona kogwon lepeŋ a yeyeju adi nye ’dek tu ko mok. 14 A yi ryeji lepeŋ Aso, a nye kije i ki ’bo a yi iti tojo Mitulene. 15 Ko ’bure a yi ŋine yu, a iti ko ki ’bo a ’dure nyona komorga Kio, Ko ’bure nanyit a yi monoji Samo yu. Kotumalu nanyit a yi ’dure Mileto. 16 Kogwon Paulo a yeyeju lwöpöddu Epeso ko ki ’bo gwo, anyen nye ködyö gwon ti karakin Asia, kogwon ’demeja tu Yerusalema anyen ’dur nyu i lor lo Pentekosta ko bubulö. 17 Na gwoŋdi Paulo Mileto yu nu, a lepeŋ soŋdi lore Epeso luŋurikin temejik ti kanisa, 18 A lepeŋat ko ’dure kanyit ni, a nye kulyani ko lepeŋat adi, Ta ko ’börik deden ko nan a si ’da ada kasu kiden diŋitan liŋ, suluja i lor lo kokwe lo tanyakiŋdye nan moköt i jur lo Asia lu. 19 Ta a den ko nan a kitakiŋdya Matat likaŋ ko tokoyokan liŋ se ko ŋolitan ko möriesi na pokin köyö kogwon Yudayaki ga ’yu mwön ko nan kune, 20 Ta köti a den adi nan a ko ’de ’ya kunie kulya nagon bubulö parakiŋdya ta. Nan a tokujö a iŋge todinikin ta köke ŋutu memet, ko kasu i midijik. 21 Nan a kukuju Yudayaki se ko ŋutu ti kulye jurön adi ti se löpukuŋdye ko Ŋun ni a yubbe Matat likaŋ Yesu. 22 Nyena mete ta, soŋinana nan lo iti Yerusalema, Mulökötyo Loke a rerek nan, a nan tine den ŋo nagon mo pokin köyö yu kunu. 23 Tuŋ nan deden adi Mulökötyo Loke a tokurukiŋdyö nan i köjinö liŋ adi kadi rereket se ko sasanyesi mömöŋdu nan. 24 Nan ti yeyeju ru nio gwoso nene ŋo nagon nan ködyö titi na, ama tuŋ nan ’de ’dekan tutuŋgö wökön nio na opere, anyen tutuŋökiŋdyö kita nagon Matat Yesu a tikin nan na, anyen tökoŋu Loŋe Lo ’but lo ’busan na nyaŋu na Ŋun. 25 Nyena soŋinana mete ta, nan a den adi ta liŋ logon nan a tu kasu ŋini i tokujö na kulya ti Tumatyan na Ŋun kilo ta mo ti meddya komor nio köti kwöŋ. 26 Nyena nan tokurukiŋdyö ta i lo lor adi nan gwon a loke ’bak rima ti lele ŋuto, 27 kogwon nan a ko ’de ’ya tukökiŋdyö ta yeyeesi liŋ ti Ŋun. 28 Tiji ta ’börik, köti tiji ta teŋ na yidin ’bukuluŋ nagon Mulökötyo Loke a tiŋdu ta a kamemetak kase na, anyen ta yuggu kanisa na Matat, nagon nye a ryekin mugun ko rima kanyit na. 29 Kogwon nan deden adi i mukök nagon nan aje tu nu, a lujin kaŋajin mo poŋdi kasu kiden, a mo tine pitökin teŋ na yidin. 30 a ŋutu kulye mo ŋine ŋien kasu kiden logon mo jambu kulya tulyaŋesi a mo jiköddi ŋutu ti Yesu kajujumuk anyen kepoddu se. 31 Nyenagon gwe ta ko konyen ŋa, ko yeyene ta yeye adi nan a joŋga kiŋajin musala a ko jaran tuparan ko tukwaje i kukuju na ta liŋ geleŋ geleŋ ko ŋolitan. 32 Nyena soŋinana nan tiŋdu ta ko Ŋun i könin ko i kulyaet lo ’busan na nyaŋu nanyit. Lepeŋ ko riŋit i gweyuŋdya na ta ki, ko i tiŋdu na ta ŋo na ’but ti mede nanyit na Ŋun, nagon ta se ko ŋutu liŋ logon a gelwe a ŋutu kanyit kilo mo wuwu kune. 33 Nan a ko be ’ya pödö kode dakaŋ ti lele ŋuto kode boŋgwat kanyit. 34 Ta ko ’börik deden adi nan ko kulo könisi kwe a kitauŋdya ŋo liŋ nagon nan se ko ŋutu logon gwon ko nan kulo ’de ’deggi kune. 35 Nan a kwekiŋdya ta miret i ŋo liŋ adi yi ködyö kikita anyen parakiŋdya ŋutu lomunyak, ko i yeyeju na kulya nagon Matat Yesu a jam kune adi, Ka ’dokak a kalyöŋök lwölwöŋ kawuyuk. 36 A nagon Paulo aje tutuŋgö jambu nu, a nye rugwuŋökine kak ko se liŋ i pirit na geleŋ a kwakwaddi kwakwaddu. 37 A se liŋ gwine gwien parik, a kalabbi lepeŋ ko ’bi ’biyet, 38 dedelya parik kegga ko kulyaet logon nye a kulyari adi se mo köti ti met komor nanyit kwöŋ. A kirut se nyömökindye lepeŋ tojo i ki ’bo.