Sura 19

1 A na gwoŋdi Apolo Korintonu, a Paulo lopaddi swöt lo lobot a ’dure Epeso. A lepeŋ ryeji kulye ŋutu logon a kajujumuk nyu, 2 a nye pije se adi, Ta ŋona a wuju Mulökötyo Loke na yubbe ta nu le? A se waddi adi, ’Bayin, yi kwöŋ a ko yiŋ adi kode ŋona Mulökötyo Loke gwon kata. 3 A Paulo pije lepeŋat adi, Batisimo na batisari ta na a nyo? A se waddi adi, Yi a batisa ko batisimo na batiddye Yoane nu. 4 a Paulo takiŋdye se adi, Yoane batiddya ko batisimo nagon kweja adi ŋutu a löpuggö töilyet, takiŋdya ŋutu adi ti se yubbe ŋuto logon mo popo kanyit i mukök lo, kweja adi a Yesu. 5 A na yiŋge se kine kulya nu, a se batisani i karin ti Matat Yesu. 6 A nagon Paulo aje sopakiŋdya könisi kanyit kase loki nu, a Mulökötyo Loke poki ko lepeŋat, a se suluje jambu ko kutusen ka ’de ka ’de a tokuje tokujö. 7 A lepeŋat liŋ gwe gwoso ŋutu puök wot murek. 8 A Paulo yeŋe wörö i kadi momoret na Yudayaki yapala musala i jambu ko ŋutu a purutat; lepeŋ jajambu ko se a ga ’yi löpukuŋdyö se i kulya ti Tumatyan na Ŋun. 9 Ama a kulye kase tiŋge tiŋga, a tine ’bön yubbö, a jambi kulya ti lo Kiko arabat ko ŋutu i komŋo, nyena a Paulo joŋgi kajujumuk kulo a wuddye wuddya kase kata, a jambi perok liŋ i kadi todinet nagon a na Turano. 10 A kine kulya yeŋe gwon sona kiŋajin murek, nyena a ŋutu liŋ Yudayaki se ko ŋutu ti kulye juron lo si ’da i jur lo Asia kulo iŋge yiŋ kulyaet lo Matat. 11 A Ŋun tiŋdi Paulo i koŋdya na sörösi temejik; 12 nyena ma ’di möŋdiliet nagon nye a kitari se ko boŋgwat nagon lepeŋ a pitakin kanyit i mukök kune a yekaki ŋutu lo gigilötu, a twana kölökiŋdye se, a mulökö lorok poŋdi kaŋo kase i mugunya. 13 Ama a kulye Yudayaki logon a ’bunuk karikök ti mulökö lorok ko a kajölök kulo, mirakiŋdye ’diŋdya karin ti Matat Yesu i ŋutu logon a moka ko mulökö lorok, karikönit jambu ko mulökö lorok adi, Nan saŋu ta i karin ti Yesu logon Paulo tokujö kulya kanyit lo, adi poŋdi ta kaŋo. 14 A kulye kase logon a ŋwajik buryo ti lele koane duma lo Yudayaki karin kanyit a Sekewa kulo gwe i koŋdya sona köti. 15 Ama a mulökötyo loron waddi lepeŋat adi, Nan deden Yesu, nan köti deden ko Paulo a ŋa, ama ta kilo a koŋa? 16 A ŋuto logon a moka ko mulökötyo loron lo labaki kase loki, a ro ’yi lepeŋat parik, a te ’yi lepeŋat liŋ, a se wöku kaŋo i ŋinu kadi ko mugunya kana ko ’dikasin. 17 a ŋutu liŋ Yudayaki ko ŋutu ti kulye jurön lo si ’da Epeso kulo iŋge yiŋ kine kulya; a se liŋ iŋge moka kujönö, a karin ti Matat Yesu iŋge bula parik. 18 a jore kase logon aje yubbö kulo poni po, a tuŋge tuggö adi se a koŋdya to ’bunun, a kweji ŋo nagon se a kon kune. 19 a ŋutu jore logon köju a ’bunuk kulo momoruŋdye bukön kase ti to ’bunun kune i pirit na geleŋ, a ’yuŋe se ko ŋutu liŋ i komor. A se galuŋdye kaŋo ko kine bukön na ’yura kune ködyö a tugwörö a ködyö gurut gwöriesi gwe a pödöjin aliŋan merya mukanat. 20 Nyena a kulyaet lo Matat ’duŋe ’duŋö ko riŋit a te ’yi te ’ya. 21 A i mukök na kine kulya, a Paulo yeyeji kanyit i töili anyen tiri lo Makedonia se ko lo Akaya tojo Yerusalema, kulya adi, I mukok nagon nan aje tu nyu nu, a nan agu ködyö ’yö ’yi Roma köti. 22 Nyena a Paulo soŋdi kaŋarak kanyit murek Makedonia yu logon a ko Timoteo se ko Erasito, a nye lepeŋ iŋge mönuŋdyö diŋit a najo madaŋ i jur lo Asia. 23 A i ŋinu diŋit a ŋutu ŋiki i woŋon parik Epeso yu kogwon kulya ti ŋutu lo kebbu Kiko lo Matat kulo. 24 Lele kanitönit lo pödö kata nyu karin kanyit a Demeturio, lepeŋ niddyö pödö teteŋdya nyömuejin ti kadi kwakwaset na ŋun nase nagon a Diana, a bodwat jore kitakiŋdye lepeŋ a ryeji ’bulit kata. 25 Nyena a Demeturio lupundye lepeŋat liŋ i pirit na geleŋ se ko kulye ŋutu logon kita gwoso lepeŋat kulo, a takiŋdye se adi, Yakulo, ta deden adi na kita na jakiŋdya yi tukwörien. 26 Ta a met ko a yiŋ adi ŋilo Paulo a löpukuŋdyö ŋutu jore ko a togiraddu se, kulya adi nyömuejin logon ŋutu lo teteŋdya a ŋunyen kase kulo ti gwon a ŋunyen kwoŋ. Lepeŋ jambu kine kulya ti gwon ni Epeso ka ’de, ama i Asia ’bukuluŋ yöŋgi piritön ku ’dik nagon nye a ko jambu kata. 27 Yi kukujönö kode ŋona kita nikaŋ mo lalawe, ama lwölwöŋ ŋina yi kukujonö kode ŋona kadi kwakwaset na ŋun nikaŋ duma Diana mo luŋu a ŋo kana. Ŋutu liŋ ti Asia se ko ti kak ’bukuluŋ twötwö lepeŋ, nyena kode lepeŋ mo ririkö i todumalan nanyit. 28 Nyena a na yiŋge lodir lo ŋutu kine kulya nu, a se iŋge woran a timönik, a woŋoro ki adi, Diana na Epeso na gwon a duma! 29 a woŋon iŋge rekin i köji ’bukuluŋ, a ŋutu liŋ wöki i pirit na geleŋ i pirit metet na biryeesi, dudukaddu Gayo se ko Aristaruko ŋutu ti Makedonia logon jölö ko Paulo i pirit na geleŋ kulo. 30 Ama a Paulo ko mugun nanyit ’deke tu ko ŋutu i komor, ama a ŋutu kajujumuk tine kölörö lepeŋ; 31 köti a kulye temejik ti miri lo Asia logon a julin kanyit kulo iŋge sunyukin lepeŋ lore, mo ’yu adi ti nye gwe ti kwekin mugun i pirit metet na biryeesi. 32 Nyena a ŋutu lo momora kulo woŋoro ki, ŋutu wopon ka ’de ka ’de, kogwon lojore a ko den ko se momoruŋdya i nyo. 33 A Yudayaki iŋge dukara Alesaŋöero ŋerot, a kulye ti lodir nyonyökökiŋdye ko po a nyo nagon a pokin, a nye nanaji könin anyen ŋutu yiŋa taliŋ anyen nye bubulö tokurukiŋdyö kulya ko ŋutu i komor. 34 Ama a nagon se aje gwulu ’yu adi lepeŋ a Yudayakityo nu, a se pu ’dökine i wopon ko gworo geleŋ gwoso saalan murek adi, Diana na Epeso na gwon a duma! 35 A kawurönit lo kulya na jama ko momoret na köji lo suŋge lodir, a kulyani adi, Ta ŋutu ti Epeso, ŋutu ’bayin logon a ko den adi köji nikaŋ na Epeso a katiyunit na kadi kwakwaset na Diana duma, ko a katiyunit na ŋurupit na rurwan na ’duruun kak ki yu. 36 Nyenagon kogwon lele ŋuto ’bayin lo renya kine kulya, ta ködyö yiŋa taliŋ a ta ködyö tine nyoŋga koŋdya nene ŋo. 37 Kulo ŋutu logon ta a jon ni kulo a ko ryaggu kadijik kwakwasesi, a gwe a ko ’dö ’döju ŋun nikaŋ. 38 Perok jamesi ti putesi kata ko mödirön kata lo yiŋga putesi, nyenagon ko Demeturio se ko bodwat lo gwon ko lepeŋ kulo gwon ko kulya ko lele ŋuto, a ti se iti i tupökin ko ’börik. 39 Ama ko ta kata ko kunie kulya, a ti se jamani i momoret nagon yeŋ kona köji na. 40 Kogwon ’diri ŋutu ŋona bubulö pökiŋdyö yi adi yi a mörö i lo lor, kogwon yi ’bak kwe na kulya nagon yi nyönyöggi kulya ti ŋina wopon. A nagon nye aje kulya sona nu, a nye torekiŋdye ŋutu lo momora kulo.